Povijesna karta Dalmacije

Generalna karta Dalmacije, Bosne i Hercegovine

Dalmacija, geografska i povijesna regija u Hrvatskoj koja obuhvaća područje četiri županije (Zadarska – bez ličkoga dijela, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska) ukupne površine oko 12 000 km² i oko 1 000 000 st. (2021). Proteže se oko 400 km uz Jadransko more i do 70 km u unutrašnjost. Sjeverozapadno graniči s Hrvatskim primorjem te uključuje dio podvelebitskoga primorja južno od Tribnja i otok Pag, a jugoistočno s Crnom Gorom, sve do rta Oštra. S kopnene strane granica joj je državna granica prema BiH, odnosno visokoplaninsko područje omeđeno linijom Dinara–Kamešnica–Zavelim (BiH). Uzdužno se dijeli na otočni i obalni dio te unutrašnjost (Dalmatinska zagora). 

Subregionalna podjela Dalmacije na sjevernu, srednju i južnu Dalmaciju. 

Sjeverna Dalmacija gravitacijsko je područje Zadra i Šibenika pa joj u administrativno-teritorijalnome smislu pripada područje Zadarske županije (3646 km²) i Šibensko-kninske županije (2984 km²). 

Srednja Dalmacija gravitacijsko je područje Splita, odnosno Splitsko-dalmatinske županije (4540 km²). 

Južna Dalmacija gravitacijsko je područje Dubrovnika, odnosno Dubrovačko-neretvanske županije (1781 km²). 

Dalmaciji pripadaju gotovo svi jadranski otoci, (osim kvarnerskih), među njima: Kornati ili Kornatsko otočje najrazvedenija su otočna skupina u Jadranu koja broji 150 otoka i otočića, a u granicama Nacionalnog parka Kornati nalazi se 89 otoka, otočića i hridi koje se s pravom nazivaju najljepšim morskim labirintom. Najveći otoci su: Brač (394,57 km²), Hvar (299,66 km²), Pag (284,56 km²), Korčula (276,03 km²), Dugi otok (114,44 km²), Mljet (100,41 km²); na njima živi 50 694 st. (2021), najviše na Korčuli (14 594 st., 2021), Braču (13 825 st.) i Hvaru (10 678 st.). Obala, otoci i planine u zaleđu pružaju se usporedno, u smjeru sjeverozapad–jugoistok (dalmatinski tip obale).

Dalmatia 454 - 468