PROGRAM

PROGRAMSKA DEKLARACIJA

1. LJUDSKA PRAVA I SLOBODE

Svatko, bez obzira na nacionalnost, spol, vjeru, jezik, političko uvjerenje, porijeklo ili bilo koju drugu specifičnost, ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost, dakle na ono što je utemeljeno na Općoj deklaraciji Ujedinjenih naroda o pravima čovjeka.

Sloboda pojedinca osnova je svake moderne države, i kao takva, iznad diskrecijskog prava države nad pojedincem. Stoga se protivimo svakom samovoljnom hapšenju, mučenju i ponižavajućem kažnjavanju, podčinjavanju i svakom drugom izrabljivanju. Zauzimamo se za pravnu sigurnost i jednakost pred zakonom, nemiješanje u privatni život, slobodu kretanja, pravo na državljanstvo, stan i zaposlenje, čist okoliš, kao i druge slobode zagarantirane osnovnim međunarodnim dokumentima, bez obzira na to da li je Republika Hrvatska njihova potpisnica ili nije.

Ne postoji interes viši od poštovanja ljudskih prava, te smo za zabranu svakog političkog programa i djelovanja koji zagovara, provodi ili se koristi nasiljem, nacionalnom, vjerskom, spolnom ili ideološkom netrpeljivošću.

2. DEMOKRACIJA

Osnovna tekovina suvremenog demokratskog svijeta zasnovana je na vlasti građana iskazanoj kroz slobodu javnog mišljenja i izražavanja, pravu na slobodno udruživanje i djelovanje, te neposredne, tajne i višestranačke izbore.

Dalmatinska akcija se zauzima za ostvarenje vlasti demokratske većine, ali uz potpuno uvažavanje stavova manjine i manjinskih grupa pri donošenju važnih političkih odluka.

Zauzima se za ukidanje državnog i svakog drugog monopola u slobodnom protoku ideja u medijima, pružanje raznovrsnih izvora informiranja, te ukidanje svih oblika censure i uvjeta koji dovode do autocenzure, pri čemu bi se novinari u objektivnom izvještavanju rukovodili isključivo osobnom i novinarskom etikom. Zato se borimo protiv huškačke zloupotrebe sredstava javnog informiranja i tražimo da se takva djela tretiraju kao zločini protiv mira i čovječanstva.

3. REGIONALIZAM

Ostvarenje otvorenosti državnih granica u Europi i stvaranje jedinstvenog europskog prostora koji će artikulirati sve interese kroz Europsko vijeće i Vijeće europskih regija jedna su od osnovnih zalaganja Dalmatinske akcije, a temelje se na Europskoj povelji o lokalnoj upravi i samoupravi. Bitno načelo je da upravne funkcije izvorno pripadaju regiji koje ih onda u zajedničkom interesu prenose na državu te ih u državnim organima usklađuju. Regionalizam se u suvremenom svijetu, a osobito u Europi, sve više nameće kao jedini efikasni oblik državne uprave i racionalne ekonomije, nasuprot birokratiziranim i nedjelotvornim centraliziranim državnim aparatima.

Također, budući da je u duhu pravog regionalizma suradnja i tolerantno natjecanje, a ne zatvaranje i netrpeljivost, to se regionalizam sve više pokazuje i oblikom prevladavanja sukoba i, istodobno, najefikasnija obrana domovine i zavičaja od svih agresora i teritorijalnih aspiranata.

4. ANTIFAŠIZAM

Nova europska civilizacija, zasnovana na dostojanstvu, snošljivosti i životu u miru, niknula je na povijesnim iskustvima i pobjedi antifašističke savezničke vojske nad genocidnom i zločinačkom ideologijom i suprotstavljena volji naroda i demokraciji.

Dalmatinska akcija se bori protiv svakog oblika fašizma pod kojim se podrazumijeva svako nametanje vlasti drugima i to poticanjem totalitarizma u vlastitoj zemlji, agresijom na tuđu zemlju ili samoproglašenje kroz institucije oktroirane demokracije.

U antifašističkoj borbi pripada Dalmaciji jedno od najčasnijih mjesta među regijama i državama pobjedničke savezničke koalicije drugog svjetskog rata, a našla je snage i da se vlastitim snagama odupre velikosrpskoj agresiji. Stoga, odbacujemo sve pokušaje neofašističkih i neoustaških grupa da kroz falsificiranje povijesnih činjenica i negiranje stratišta i fašističkih pustošenja Hrvatskoj nametnu svoju, od svijeta odbačenu, ideologiju te smo za dostojno obilježavanje tradicija i spomenika antifašističke borbe drugog svjetskog rata, kao i dostojanstveno obilježavanje tradicija veteran Domovinskog rata.

5. TRŽIŠNA PRIVREDA I SOCIJALNA PRAVDA

Isključivo tržišna konkurencija i slobodna poduzetnička inicijativa, uz indirektnu i poticajnu ekonomsku politiku države, uvjet su uspostave ekonomskog napretka i blagostanja naroda svake države i regije. Državni monopol nad prirodnim resursima i bilo kojim dijelom privrede koristi jedino feudalnoj oligarhiji, a nikako ni narodu ni demokratskoj državi.

Preduvjet tržišne ekonomije, ali i garancija političke i socijalne stabilnosti države, jest uspostava socijalne države zasnovane na socijalnoj pravdi, odnosno na sigurnosti zaposlenja i zaštiti onih koji žive od vlastitog rada, te njihovo pravo da suodlučuju o uvjetima rada i uživaju zaštitu u slučaju gubitka zaposlenja. Zato podržavamo težnju radnika da očuvaju pravo na štrajk kao krajnje sredstvo radničke borbe, kao i da se slobodno sindikalno povezuju po granama, regijama, gradovima i općinama.

DRŽAVNA POLITIKA

1. GRAĐANSKA I PARLAMENTARNA DRŽAVA

Dalmatinska akcija se zauzima za uspostavu Hrvatske kao građanske države u kojoj vlast proizlazi od građana i koja odgovara građanima-biračima.

Dalmatinska akcija će trajno nastojati da se prije svega miroljubivim sredstvima i angažmanom vlastitih demokratskih snaga zalaže za očuvanje međunarodno priznatih granica Republike Hrvatske.

Nasuprot autokratske vlasti, Dalmatinska akcija zauzima se za parlamentarni sustav vlasti u kojem će Vlada kao nositelj izvršne vlasti biti potpuno odgovorna Saboru kao nositelju zakonodavne vlasti, a ovaj građanima-biračima.

Uočavajući i uvažavajući regionalnu raznolikost i osebujnost kao bogatstvo Hrvatske, Dalmatinska akcija traži da se primjenom europskih dokumenata o lokalnoj i regionalnoj samoupravi ostvari administrativni preustroj Hrvatske u duhu regionalizma, u prvom redu kroz široku decentralizaciju upravnog sustava i jačanje lokalne i regionalne samouprave kako bi građani imali mogućnost da putem svojih izabranih predstavnika samostalno i odgovorno upravljaju vlastitim poslovima i sredstvima.

2. PRAVNA DRŽAVA

Država je onoliko demokratska koliko su demokratski njezini zakoni i koliko je neovisno sudstvo koje te zakone provodi.

Budući da državna vlast i uprava raspolažu političkom moći i organima represije, i u najdemokratskijim državama postoji opasnost da vlast u ime "viših ciljeva" ugrozi pravo, da postojeće propise sama krši. Ta opasnost još je naglašenija u društvima bez trajnije demokratske tradicije. Pretpostavka zaštite prava svuda, a u nas osobito, jesu ili trebaju biti neovisno sudstvo i slobodni mediji. Zbog toga se Dalmatinska akcija zalaže za autonomnost sudbenih institucija i jačanje uloge Ustavnog suda kao najvišeg oblika zaštite ustavom utvrđenih prava i sloboda.

Ne postoje ciljevi viši od interesa naroda niti državna institucija viša od parlamenta, pa svaka izvanredna mjera podliježe potvrdi parlamenta koji onda za svoje odluke odgovara građanima-biračima.

Dalmatinska akcija traži reorganizaciju sudstva, ukidanje takozvanih sudbenih vijeća te neposredno, javno i neovisno biranje i reizbor sudaca, kao i uspostavu sudstva na regionalnoj razini.

3. UNUTRAŠNJI POSLOVI I OBRANA

Dalmatinska akcija traži uspostavljanje potpunog saborskog nadzora nad radom tajnih službi nacionalne sigurnosti, i zabranu rada parapolicijskih i političko-policijskih odjela i organizacija kojima je jedina svrha zaštita totalitarizma i interesa pojedinaca na vlasti.

Tražimo strogo ograničenje posjedovanja privatnog oružja te efikasnu borbu protiv oružanog i svakog drugog oblika terorizma, vandalizma, nasilja i mafijaških pojava. Istodobno tražimo efikasnu borbu protiv korupcije, privrednog kriminala i pljačkaške "pretvorbe" vlasništva.

Zauzima se za decentralizaciju odgovarajućeg dijela poslova javne sigurnosti te ukidanje diskrecijskih prava i svih drugih elemenata samovolje i birokratizacije unutrašnjih poslova.

U poslovima obrane zalažemo se za potpunu parlamentarnu kontrolu nad oružanim snagama. Poslovi obrane utemeljeni na načelima stručnosti i profesionalizma bit će najbolje osiguranje obrane zemlje i naroda u njoj.

Nakon uspostave pravednog mira i ravnoteže snaga na našim prostorima, zalagat ćemo se za opću demilitarizaciju balkanske i mediteranske regije, pa se protivimo svim planovima po kojima bi Dalmacija, kao nekoliko puta u svojoj prošlosti, trebala postati pasivnim krajem, s vojnim postrojenjima i vojarnama.

4. VANJSKI POSLOVI

Osnovni cilj Dalmatinske akcije na razini vanjskih poslova jest što brže uključivanje Hrvatske u europske integracijske tokove kroz unapređivanje dobrosusjedskih odnosa s okolnim srednjoeuropskih i mediteranskim zemljama.

Ako se pojedina regija uključuje u regionalnu Europu, država to mora podržati kao svoj vlastiti interes, a ne sprječavati takva nastojanja regija kao prijetnju svojoj totalitarnoj učahurenosti.

Za Hrvatsku, a posebno za Dalmaciju, od presudnog je utjecaja osiguranje nedjeljivosti i očuvanja Bosne i Hercegovine te njegovanje prijateljskih, ekonomskih, kulturnih, etničkih, prometnih i ekonomskih odnosa s tom susjednom zemljom i to na načelima uvažavanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

5. MONETARNA I POREZNA POLITIKA

Dalmatinska akcija zauzima se za autonomnost Narodne banke Hrvatske od utjecaja izvršne vlasti kako bi se nacionalna valuta, kao temelj normalnog funkcioniranja privrede, zaštitila od dnevnopolitičkih interesa.

Svođenjem banaka na novčarske zavode kojima bi glavna djelatnost bilo posredovanje u kreditnim i novčanim poslovima, uz po međunarodnim kriterijima primjerenije sudjelovanje banaka u upravljanju imovinom, znatno bi se povećala autonomnost privrede od utjecaja vladajuće stranke te osigurala veća ravnopravnost regionalnih naspram zagrebačkih banaka koje danas uživaju znatne pogodnosti i prednosti.

Funkcioniranje hrvatske države trebalp bi se zasnivati na načelima jeftine, racionalne i efikasne administracije što bi omogućilo smanjenje poreza i veću konkurentnost naše privrede na svjetskim tržištima te uvećao i standard stanovništva.

Ubrani porezi pripadaju jedinici lokalne samouprave u kojoj su ostvareni, a one ustupaju državi dio potreban za funkcioniranje racionalne državne administracije. Uvažavajući potrebe financiranja zajedničkih potreba države, Dalmatinska akcija traži da veći omjer prikupljenih poreza ostane na raspolaganju regiji i jedinicama lokalne samouprave za njihovu dobrobit i vlastiti razvoj.

Ekonomski i ostali interesi regija usklađivali bi se u Regionalnom domu koji bi zamijenio Županijski dom Sabora koji nije ispunio svoju osnovnu funkciju utvrđivanja zajedničkih

državnih interesa, solidarnost i preraspodjelu sredstava medu regijama.

6. VLASNIŠTVO

Neadekvatni izbor modela privatizacije, takozvanom pretvorbom i počinjanje procesa privatizacije u vrijeme ratne agresije na Hrvatsku, izazvali su potpuni krah pravedne

privatizacije (u kojoj bi svi imali jednake barem startne pozicije) i proizveli čitav niz privrednih pljački, zakinuća, grabeža, korupcije, nezasluženih dobiti, propast malih dioničara, socijalnu bijedu i nezaposlenost te, ukratko, izazvali veliko socijalno nezadovoljstvo, ugrozili privrednu i političku stabilnost Hrvatske.

Umjesto željene brze privatizacije društvene imovine, Hrvatska je dobila etatiziranu privredu s velikim učešćem banaka u vlasništvu, a sve pod kontrolom uske elite, stvarajući tako od Hrvatske vlasništvo nekoliko obitelji. Time je Hrvatska prestala biti

državom u vlasništvu njezinih građana i hrvatskog naroda. Osobito je opasan prešutni period bezakonja koji omogućava centraliziranje svih nacionalnih dobara u vlasti elite koja taj elitni položaj ničim nije zaslužila.

Svjesni propuštene povijesne šanse da ravnopravno uđemo u europske integracije, Dalmatinska akcija traži reviziju cjelokupnog toka "pretvorbe", zahtijevajući otkrivanje počinitelja otimačine narodnih dobara i ratnih profitera, poništenje nepravilnih pretvorbi

kao i konfiskaciju dobara stečenih ratnim profiterstvom, švercom i pljačkom.

Dalmatinska akcija zahtijeva pravednu raspodjelu narodne imovine svima koji su sudjelovali u njezinom stvaranju kako bi se na taj način ostvario takozvani narodni kapitalizam kojem teže i visokorazvijene zemlje Zapada, vodeći računa o ravnomjernoj

denacionalizaciji i privatizaciji po regijama pri čemu u početku većinski titulari vlasništva ne bi smjeli biti izvan poduzeća i regije.

Upozoravajući da pod sadašnjim režimom vladajuće stranke, čijim pripadnicima nikada ništa nije oduzeto niti su imovinu stekli vlastitim radom, nije moguća temeljita denacionalizacija niti pravedna dekonfiskacija, Dalmatinska akcija se zauzima za

pravedan povrat imovine onima kojima je i oduzeta, ali bez nanošenja novih nepravdi te bez štete interesima Dalmacije i Hrvatske.

U tom smislu, vlasnicima nekadašnjih poduzeća ili sadašnjih javnih poduzeća uručio bi se odgovarajući paket dionica ili državnih obveznica, dok bi vlasnici nacionaliziranih stanova imali mogućnost povratka stanova ako je to moguće, ili mogućnost pravedne

nadoknade iz fonda otkupljenih stanova, kao i povoljan prioritet uz učešće u izgradnji novih stanova.

REGIJA DALMACIJA

UVOD

Dalmacija se prvi put spominje u prvom tisućljeću prije Krista. Njezini su ondašnji stanovnici bili Iliri, nositelji jedne od superiornih kultura Europe toga doba. Dalmacija na raskrižju dvaju svjetova, Zapada i Istoka, oduvijek je bila dijelom europske i mediteranske civilizacije s više od dvije tisuće godina priznatom regionalnom samobitnošću izraženom kroz rimsku provinciju, bizantinsku temu, kraljevstvo Dalmacije i Hrvatske, pokrajinu Dalmaciju, Kraljevinu Dalmaciju, Primorsku banovinu...

Zemljopisne, povijesne, klimatske, jezične, ekonomske, kulturne i socijalne specifičnosti Dalmacije stvorile su u međusobnom prožimanju zajednicu izraženog identiteta, uspkros suprotnim nastojanjima svih država koje su vladale ovim područjem.

Dalmatinska akcija stoga smatra neprimjerenim da se u svojoj domovini Hrvatskoj ne priznaje regionalnost Dalmacije, te odbacuje županizaciju kao relikt prošlosti suprotan mediteranskoj i antifašističkoj tradiciji Dalmacije i njezinim izravnim interesima da bude jedna međusobno povezana cjelina.

Konstituiranje regionalnog sabora sa samostalno i neposredno izabranim predstavnicima građana Dalmacije jedina je, ključna i odlučujuća, garancija ostvarenja prava regije na vlastiti razvoj kao i za samostalno upravljanje vlastitim poslovima i sredstvima.

Time odbacujemo nametnuti odnos metropola-provincija, jer je Dalmacija tisućljećima gradila svjetske metropole na vlastitom tlu, bilo grčke polise, bilo rimske palače i utvrde, slobodne hrvatske kraljevske gradove ili čak i samostalne republike.

Zbog toga Dalmatinska akcija odbacuje svaki centralizam, uključujući i dalmatinski, te će se suprostaviti nametanju takozvanog policentrizma velikih gradova. Suprotno tome,

tražimo uspostavu regionalnog policentrizma u kojem svako dalmatinsko mjesto ima pravo na nesmetan razvoj te na izražavanje zajedničkih interesa i programa kroz regionalno tijelo samouprave izabrano na neposrednim i tajnim izborima.

Decentralizacija regionalne administracije omogućit će ravnomjerni razvoj Dalmacije. Tražimo, također, da i upravno-administrativne institucije i ministarstva države budu

policentrično raspoređeni.

Dalmatinska akcija zauzima se za dobrovoljno formiranje i pristup regiji na osnovu posebnih, ali i zajedničkih interesa i potreba te zajedničkih povijesnih, kulturnih, socijalnih i drugih nasljeđa. Granične općine i gradovi stoga mogu u skladu sa

svojim interesima biti povezani i s drugim regijama.

Zbog svih ovih razloga, Dalmatinska akcija će se, zajedno s drugim organizacijama i pojedincima koji se zalažu za poštovanje i razvijanje regionalizma, svim raspoloživim demokratskim sredstvima boriti za regiju Dalmaciju u kojoj će građani kroz regionalni parlament i vladu odlučivati o svojoj sudbini i sudbini Dalmacije.

1. JADRANSKA ORIJENTACIJA

a) Infrastruktura

Svjesni činjenice da je geopolitički položaj Dalmacije njezino najveće bogatstvo, prioritetnu razvojnu odrednicu u ekonomskoj koncepciji Dalmatinske akcije čini skup privrednih djelatnosti vezanih za more, poznata pod nazivom Jadranska orijentacija. Tu prije svega spada izgradnja suvremene auto-ceste i željezničke pruge duž jadranske obale na longitudinalnom europskom pravcu: Zapadna Europa - Italija - Rijeka - Zadar -

Šibenik - Split - Ploče - Dubrovnik - Crna Gora - Albanija - Grčka - Bliski i Daleki Istok.

U sukobu koncepcija razvoja, Jadranska orijentacija je, iako ima niz prednosti (kratkoća, klimatske pogodnosti, veća sigurnost i slično) u odnosu na kontinentalno-podunavsku orijentaciju, redovito bivala zapostavljenom što je dovodilo Dalmaciju u položaj europskog slijepog crijeva te podređeni privredno-kolonijani i besperspektivan položaj što je kao osnovnu posljedicu imalo čitav niz emigracijskih valova Dalmatinaca u prekomorske zemlje, od kojih posljednji koji upravo traje poprima dramatične razmjere. Stoga, jedino političko osvještavanje i samosvijest dužobalnog stanovništva mogu, kroz regionalnu samoupravu, realizirati ovaj prioritetni privredni projekat koji bi jadransku obalu i Dalmaciju izvukao iz stoljetne zapostavljenosti, izoliranosti i podređenosti, a na korist čitave Hrvatske.

Na transverzalnim odvojcima (od Zadra, Šibenika, Ploča i dijelom Dubrovnika) prema Centralnoj Europi (Austriji, Madarskoj, Njemačkoj...) razvijale bi se suvremene luke, kao

pokretači razvoja cjelokupnog područja. Osobitu ulogu imala bi luka Ploče, kao središnji lučki izlaz susjedne Bosne i Hercegovine na more.

Došlo bi time i do oživljavanja i domaće građevinske operative koja, premda kvalitetna i svjetski konkuretna, već godinama doživljava stagnaciju, čime bi se postigla puna

zaposlenost stanovništva.

Suradnjom sa zainteresiranim međunarodnim financijskim institucijama za razvoj (Svjetska banka, Europska banka, Islamska banka), koncesijama i privatnim ulaganjima (građana Dalmacije i stranim) ostvario bi se potreban kapital za izgradnju tako velikog

javnog graditeljskog projekta, a koji bi upotpunio sredstva iz vlastite akumulacije.

Uz ovaj, istodobno bi tekli i drugi infrastrukturni radovi na poboljšanju uvjeta života (kanalizacija, lokalne ceste, aerodromi i sl.), u svrhu zdravog i kvalitetnijeg urbanog života, ekološke zaštite, razvoja turizma i privrednih djelatnosti vezanih uz more.

b) Privreda Dalmacije

Poput većine kolonija, Dalmacija je stoljećima prisiljavana na uvođenje monokulturne privrede (nekad vinogradarstvo pa turizam...), čija propast je redovito dovodila do potpunog privrednog kolapsa i nove ovisnosti Dalmacije.

Dalmatinska akcija stoga odlučno odbacuje kolonijalna podređenost Dalmacije te zagovara polikulturni razvoj dalmatinske privrede, oslonjen na Jadransku orijentaciju, koji bi svojom fleksibilnošću mogao osigurati neometan i stabilan razvoj cjelokupne Dalmacije.

Energetika je osnovna kočnica privrednog razvoja Dalmacije. Iako Dalmacija posjeduje izvore kvalitetne hidro-energije, jedini dugoročan izlaz je da se kroz cjelokupnu suradnju s Bosnom i Hercegovinom osiguraju i dodatne količine električne i druge energije, (i nafte). Time Dalmatinska akcija odbacuje monstruozne planove izgradnje nuklearnih i termo-elektrana smatrajući ih zlonamjernim pokušajima uništenja ovog područja, a nikako ne pokušajima iznalaženja racionalnih rješenja. Postavljanjem dalekovodne mreže i prekomorskih kabela te instaliranjem dizelskih i plinskih elektrana osigurala bi se rezervna napajanja Dalmacije u kriznim razdobljima.

Dalmatinska akcija odlučno se zauzima za prestanak otimanja kapitala i modernih profitabilnih privrednih objekata u Dalmaciji, te se zalaže za izgradnju i modernizaciju industrijskih postrojenja visoke tehnologije i zatvorenih ekološko-tehničkih procesa te očuvanju prirodnih resursa.

Turizam je jedan od temelja dalmatinske ekonomije i privredna grana koja provedbom Jadranske orijentacije zasigurno ima i veliku budućnost, osobito privlačenjem kvalitetne klijentele kroz poboljšanje cjelokupne usluge. Dalmatinska akcija inzistira na tome da turizam ne smije biti prepušten stalnom odlijevanju sredstava van kontrole Regije, te da hotelska poduzeća ne smiju biti van kontrole radnika, odnosno mjesta u kojima posluju.

Sve grane ekonomije vezane za more i priobalje, poput lučke privrede, brodarstva, brodogradnje, ribarstva i uzgoja morskih organizama, moraju imati dominantan status jer pomorska orijetacija ne može za Dalmatinsku akciju biti tek politička parola budući da je ona uvjetom opstanka regije.

Stoga je obnova dalmatinske flote i brodarskih poduzeća, očuvanje ugleda dalmatinskih pomoraca, europskih proizvodnih lanaca brodogradnje, zaštita mora, ribarske flote i ribarstva uopće važan cilj Dalmatinske akcije.

Jadransko more nije njiva koju se žanje a ne sije kakvim ga predstavljaju autori hrvatskih osmoškolskih udžbenika. Kao svako lovište, tako i more i živi svijet u njemu treba njegovati i čuvati. Dalmatinci su nositelji ribarstva i riboprerađivačke industrije cijelih kontinenata. Za to, izgleda, jedino nemaju mogućnosti u vlastitoj zemlji. Dalmatinska akcija zato podupire razvoj domaće oceanografske znanosti u službi ribarstva kao strateške privredne grane, za program optimalnog iskorištenja resursa mora te razvoja intezivnih oblika uzgoja morskih živih bića. Također se zauzima za unapredenje prerade morskog proizvoda u najviši mogući i najprofitabilniji stupanj, te njegov plasman na inozemna tržišta tek u takvom obliku.

Zauzimamo se za povratak tradicionalnim mediteranskim poljoprivrednim kulturama u čemu je Dalmacija oduvijek uživala veliki ugled (vinogradarstvo, maslinarstvo, povrće...) te ostvarenje visoke kvalitete i prinosa što se u Dalmaciji zasigurno može postići uz potrebnu suradnju znanja i znanstvene kontrole. Dalmatinska akcija zauzima se za očuvanje poljoprivrednih površina te kultiviranju novih, a sve u svrhu većih prinosa i smanjenja ovisnosti Dalmacije i Hrvatske od uvoza onoga što i samo može proizvesti.

Zbog svega toga Dalmacija mora steći kontrolu i utjecaj nad pojedinim javnim poduzećima od velikog značaja za razvoj regije, kao što su to HPT, Elektroprivreda, komunalna poduzeća... Razvoj privrednih grana Dalmacije, uz velike međunarodne

financijske institucije, morala bi pratiti zajednička regionalna razvojna banka.

c) Poljoprivreda

Poljoprivredne površine, obradive i pašnjaci, zauzimaju oko 60 posto ukupne površine Dalmacije. Komparativne prednosti poljoprivredne proizvodnje u mediteranskom podneblju goleme su u odnosu na uvjete kontinentalnog dijela naše zemlje. Veća insolacija i blage dalmatinske zime omogućavaju duže vegetacijsko razdoblje, zimsku proizvodnju i veći broj žetvi. Tipične mediteranske kulture kao što su agrumi, maslina, smokva, badem, šipak, rogač... - koje se u kontinentalnoj Hrvatskoj ne mogu uzgajati.

Sve vrste voća i povrća ovdje sazrijevaju i dolaze na tržište znatno ranije nego kulture kontinentalne Hrvatske, a blage zime omogućavaju proizvodnju u plastenicima i staklenicima uz daleko manje troškove grijanja. Plantažna poljoprivredna proizvodnja u

dolini Neretve i zaleđu Zadra, a i drugdje, postiže od 15 do 20, a u nekim kulturama i do 30 posto povoljnije novčane efekte po hektaru zasijanom žitaricama nego u ravničarskim krajevima Hrvatske.

Pa ipak, dalmatinska, mediteranska poljoprivredna proizvodnja, nikako da dobije svoje mjesto u nacionalnôj poljoprivrednoj strategiji. Loša, a često i zlonamjerna, politika dovela je do loše poljoprivredne slike Dalmacije i egzodusa njezinih poljoprivrednika.

Udio poljoprivrednog stanovništva Dalmacije pao je s 42 na 10 posto. Visoki troškovi proizvodnje nametnuti skupim industrijskim proizvodom, nedostatak selektivne politike kreditiranja poljoprivrednoga ciklusa i državni nameti učinili su svoje.

U takvoj zatečenoj situaciji, Dalmatinska akcija se zauzima za priznanje strateške važnosti mediteranskim poljoprivrednim kulturama u sklopu nacionalne poljoprivredne politike. Zauzima se za razumnu i opravdanu poreznu politiku koja će motivirati strateški važne kulture i suvremene agrotehničke mjere. Osobito tražimo unapredenje onih poljoprivrednih kultura koje uživaju povoljne uvjete plasmana na strano tržište, bilo u obliku turističkog ugostiteljskog proizvoda bilo izvozom poljoprivrednih proizvoda visoke kvalitete i stupnja obrade. Na taj način, među ostalim, konačno bi se zaustavilo propadanje dalmatinske Zagore i otoka.

d) Međunarodna privredna suradnja Dalmacije

Budućnost Dalmacije, kao i cijele Hrvatske uostalom, vezana je za Europu. Stoga je brzo uključivanje Dalmacije u Vijeće europskih regija te uspostavljanje viših oblika suradnje sa srodnim i komplementarnim regijama važan segment razvoja Dalmacije.

Dalmatinska akcija će težiti obnovi suradnje privrede Dalmacije, posebno brodogradnje i građevinarstva, sa zemljama centralne Europe, Mediterana, Azije, Afrike i drugih, gdje dalmatinski privrednici uživaju veliki poslovni ugled.

Obnova prometne, privredne i energetske suradnje s regijama susjedne Bosne i Hercegovine jedan je od uvjeta privrednog opstanka Dalmacije te valja težiti na međusobnoj razmjeni dobara u cilju obostranog ubrzanijeg razvoja. Dalmacija mora iskoristiti interes visokorazvijenih zemalja za proizvodnju zdrave hrane i ljekovitog bilja da bi ostvarila prodor prema tim tržištima.

Također, povezivanje turističkih poduzeća Dalmacije s multinacionalnim turističkim korporacijama pruža izglede za visokoprofitni elitni turizam na pojedinim područjima Dalmacije (nautika, kongresi i seminari, ljetne škole, lječilišta...).

Dalmatinska akcija drži da Dalmacija već ima mrežu trgovinskih predstavnika i zastupnika u našem iseljeništvu koju samo valja povezati u cilju zajedničke koristi.

e) Prirodna bogatstva Dalmacije

Polazeći od stava da država stvarno nije riješila niti jedan komunalni ili drugi problem ako je pri tome uništila neko prirodno bogatstvo, Dalmatinska akcija posebno inzistira na očuvanju prirodnih bogatstava Dalmacije.

Čiste vode su takvo bogatstvo Dalmacije, pa je zaštita vodenih slivova i vodotokova jedan od prioriteta u programu Dalmatinske akcije, koja će nastojati da ovo bogatstvo bude dostupno svakom stanovniku Dalmacije.

Jadransko more kao izvor hrane, soli i drugih sirovina te kao temelj pomorske privrede također mora imati posebnu zaštitu i valja mu posvetiti iznimnu pažnju.

Očuvanje dalmatinskih šuma, posebno od požara, pošumljavanje goleti, vraćanje na kvalitetniji sustav šuma na već opožarenim područjima ili čak njihovo privođenje poljoprivrednim kulturama, osobito voćarstvu i maslinarstvu, također je važan zadatak

Dalmatinske akcije.

Rudno bogatstvo Dalmacije, osobito kamena, mora biti pod stalnim nadzorom kako bi se iskoristila mogućnost najboljeg plasmana i upotrebe.

2. EKOLOGIJA

Dalmacija je u svom većem dijelu još ekološki čista i takvom valja i ostati u čemu se treba poslužiti i razvijanjem monitoringa i provođenjem rigoroznog ekološkog zakonodavstva.

Brza i nekontrolirana urbanizacija Dalmacije uz neracionalno korištenje naročito poljoprivrednog zemljišta dovela je do značajnog pogoršanja kvalitete zraka, voda i zelenih površina. Osim toga, preveliki i nekontrolirani rast gradova utjecao je ponegdje i na promjenu klime, izmjenu ambijentalnih vrijednosti te doveo do dehumanizacije života, stresova, napetosti i drugih psiho-socijalnih poremećaja.

Planiranjem zajedničkog deponiranja, i recikliranja krutog otpada, organiziranjem deponiranja i prijevoza opasnog otpada te pročišćavanjem, filtriranjem i kontroliranjem odvodnje i ispuštanja otpadnih voda u znatnoj bi se mjeri poboljšao težak položaj nekih

posebno urgoženih urbanih zona i područja.

Postojeći industrijski kapaciteti trebaju se osuvremeniti u ekološki zatvorene sustave, a ekonomski neuspješne valja odstraniti. Međutim, Dalmatinska akcija se opire nakanama da se pod krinkom "ekološke zaštite" demontiraju i presele iz Dalmacije neki najsuvremeniji i ekološki čisti privredni objekti.

Dalrhatinska akcija također odbija svaku pomisao o izgradnji nuklearnih elektrana ili izgradnji termoelektrana, zalažući se za čiste, alternativne izvore energije za koje Dalmacija ima čitav niz prirodnih pogodnosti.

Dalmatinska akcija inzistira na energičnijem stavu prema okoInim zemljama - zagađivačima Jadranskog mora i atmosfere, kao i na kontroli i prevenciji od havarija brodova s opasnim teretima.

3. ZNANOST I OBRAZOVANJE

Mladost zaslužuje obrazovanje koje bi spojilo tradicionalne vrijednosti naše kulture sa svim pozitivnim svjetskim iskustvima i trendovima. U tom smislu, Dalmatinska akcija se zalaže za širok raspon ponuđenih obrazovnih programa: od obnove zanatskih škola, tradicionalnih i primjerenih ovoj regiji, s novim meštrima ponosnim na svoju vještinu, do najmodcrijih tehnoloških i informatičkih edukacija sa stručnjacima globalnih kapaciteta,

Dalmaciju iz sadašnjeg socijalno-privrednog kolapsa mogu izvući samo sposobni stručnjaci, a ne centralističkoj vlasti podložni poltroni. Zaštita autonomije struke i profesije kao jedinog kriterija promocije osigurala bi kompetentnost unutar struke i vratila dostojanstvo i povjerenje mnogim mladim stručnjacima koji danas obeshrabreno napuštaju Dalmaciju i Hrvatsku. Kvalitetno, decentralizirano, dalmatinskoj kulturi i privredi primjereno, kadrovski ekipirano i potpuno autonomno dalmatinsko svaučilište stoga je zbiljski temelj napretka regije, mjesto okupljanja intelektualnih potencijala i preduvjetom sprečavanja odliva sposobnog kadra. Svojim najdarovitijim učenicima, studentima i znanstvenicima regija mora omogućiti primjereno obrazovanje i stjecanje dopunskih znanja na najelitnijim svjetskim sveučilištima i institutima.

Zbog svega toga, samo Dalmacija ima pravo odlučivanja o sudbini svoga sveučilišta te svih školskih i predškolskih institucija.

4. KULTURNO-POVIJESNI IDENTITET DALMACIJE

Dalmacija, kao jedno od najstarijih civilizacijskih i kulturnih stjecišta čovječanstva, počevši od antičkih pa do suvremenih vremena, izvorište je i kolijevka mnogih kultura, uključujući i hrvatsku nacionalnu kulturu.

Zbog toga, Dalmacija - zemlja dubokih povijesnih i kulturnih korijena - mora ljubomorno čuvati svoju izvornu baštinu i identitet pa i dalje, u skladu sa suvremenim svijetom (što

je uvijek i činila), razvijati svoju kulturu te svojom prosvijećenošću i kozmopolitizmom poticati razvoj i sebi susjednih regija, ujedno se odlučno odupirući barbarskim pokušajima da joj se nametnu norme ponašanja suprotne njezinom biću i izvorištu te da joj oni koji nisu u stanju s njom držati korak, nameću svoju ograničenost.

Stoga je očuvanje autohtonih civilizacijskih dostignuća Dalmacije, kao i prosvjećivanje, upoznavanje i saživljavanje njezinih tek pridošlih stanovnika s tradicionalnim kulturnim vrijednostima Dalmacije, trajan zadatak Dalmatinske akcije.

Dalmatinska akcija će se zauzimati za najoštrije mjere u sprečavanju devastacije kulturnih spomenika. Tražit će prestanak otimanja financijskih sredstava dalmatinske kulture te njezinog planskog srozavanja na provincijalnu razinu. Događaji u nekim

kulturnim, zabavnim i sportskim organizacijama govore nam da plan provincijalizacije vrhunskih dalmatinskih institucija doista postoji i sustavno se provodi.

Dalmatinska akcija odlučno traži vraćanje kulturnog I arhivskog blaga iz metropolskih u svoje muzeje i druge slične ustanove, kao i prestanak svake kulturne i jezične diskriminacije prema Dalmatincima. Sramotna je činjenica da Dalmatinci danas ne razumiju djela svojih najvećih umova te ih moraju čitati u prijevodu, a sve zbog stogodišnjeg zapostavljanja jezičnih osobitosti. U tom smislu, Dalmatinska akcija traži osnivanje posebne sveučilišne katedre za očuvanje kulturnog blaga Dalmacije.

Dalmatinska akcija osuđuje sramotno dugogodišnje prikazivanje i tretiranje Dalmacije kao daleke zaostale kolonije, dok se u isto vrijeme na državnoj razini svojata i ponosom

pokazuje kultura koju su kroz tisućljeća stvarali Dalmatinci, kojima se i ime želi zatrijeti.

Uvažavajući kršćanstvo kao jednim od temelja formiranja dalmatinske civilizacije, uz poštovanje općeljudskih moralnih i kulturnih vrijednosti što ih ono kroz tisućljeća čuva i promiče, Dalmatinska akcija odlučno se zauzima za načelo odvojenosti crkve od države, za to da ne bude državne religije, niti religiozne države, dakle za takvu državu u kojoj bi vjerska djelatnost Crkve i vjeroispovjest bili zajamčenim, a vjera privatna stvar i pravo svakog pojedinca.

5. ISELJENIŠTVO DALMACIJE

Obzirom na činjenicu da se većina Dalmatinaca nalazi u iseljeništvu, a radi omogućavanja upoznavanja i stalnog informiranja o događajima u ovom prostoru i s ciljem održavanja identifikacijskih veza s domovinom, te zbog zaštite od primjetnog

informacijskog manipuliranja pojedinih centralističkih stranaka, Dalmatinska akcija će održavati trajne intenzivne kontakte s klubovima, udruženjima i drugim oblicima okupljanja dalmatinskog iseljeništva.

Dalmatinska akcija traži da se svakom iseljeniku zajamči, bez obzira na njegovo prošlo ili sadašnje političko stajalište, pravo da može povremeno dolaziti ili se sasvim vratiti u svoju Dalmaciju osiguravajući razne pogodnosti za povratak i angažiranje kapitala, rada i iskustva.

S tim u vezi, Dalmatinska akcija će nastojati osnovati institucije koje bi pratile investicijske i kulturne potrebe našeg prostora te informirale naše iseljeništvo o mogućnostima ulaganja i transfera kapitala i iseljenicima osiguravale pravnu zaštitu.

6. SOCIJALNI PROGRAM DALMACIJE

Dalmatinska akcija ne smatra velike demografske brojeve bitnom odlikom napredne i uspješne države kao što ne smatra dovoljnim deklarativno izjašnjavanje o ravnopravnosti žene i muškaraca. Stoga, borit će se protiv svih oblika radnog i društvenog diskreditiranja žene, a za novo vrednovanje ženskog rada u domaćinstvu, te će prihvaćati one programe koji će posebno štititi obitelji s djecom.

Dalmatinska akcija se naročito suprostavlja marginalizaciji dalmatinske mladosti. Zalagat će se da mladost uzme u ruke svoju sudbinu i sudbinu svoje regije, omogućavajući tako sveukupni ekonomski i društveni napredak, ali istodobno ističe da svaka generacija ima svoje mjesto u socijalnom i obiteljskom životu te apelira na sve one koji su odbacili svoje stare, da ih nanovo s ljubavlju prihvate.

Dalmatinska akcija će se osobito zalagati da veterani Domovinskog rata, vojni invalidi, te borci-antifašisti kao i ostali mobilizirani vojnici iz drugog svjetskog rata dobiju sve one beneficije koje uživaju njihove kolege iz zapadnoeuropskih zemalja, kroz socijalnu i materijalnu pomoć. Osobe osuđene za djela protiv mira i ratne zločine moraju biti izuzeti iz takvih prava.

Dalmatinska akcija ističe potrebu za donošenjem posebnih programa za ubrzano zapošljavanje i velike javne radove, te za zbrinjavanje nezaposlenih s obiteljima.

Narkomaniju, alkoholizam, prostituciju, nasilje u obitelji, Dalmatinska akcija smatra izrazom socijalnog stanja i besperspektivnosti. Zato će se, osim primarnom prevencijom, ove pojave najbrže ukloniti društvenim, kulturnim i ekonomskim prosperitetom Dalmacije.

Dalmacija proživljava kontinuiranu zdravstvenu, mirovinsku i stambenu krizu uzrokovanu korupcijom, pljačkom i neracionalnim upravljanjem centraliziranih fondova. Stoga, jedini adekvatan izlaz, uz borbu protiv birokratiziranosti i korupcije, jest provedba cjelovitih reformi temeljenih na suvremenim svjetskim dostignućima.

Svaki pojedinac ima pravo na kvalitetnu primarnu zdravstvenu zaštitu. Reformom zdravstvenog osiguranja uvele bi se police zdravstvenog osiguranja, osigurali realni i racionalni porezi za funkcioniranje primarnog zdravstvenog aparata, ukinule participacije te provele sve one mjere na poboljšanju primanja, standarda i radnih uvjeta medicinskog osoblja, ali i veću odgovornost prema struci.

Reforma mirovinskog osiguranja omogućila bi da svaka osoba s navršenih 60 godina ostvari pravo na minimalnu starosnu mirovinu bez obzira na radni staž. Međutim, ovisno o policama mirovinskog osiguranja svaki pojedinac mogao bi ostvariti željene dodatne mirovinske prihode.

Svaka dalmatinska obitelj ili samac ima pravo na stan ili nužan smještaj u našoj regiji i to u onoj sredini gdje živi i radi.

Stambenom reformom koja bi obuhvatila dio sredstvava dobivenih otkupom stanova, dobivanjem povoljnih stambenih kredita, te otvaranjem polica stambenog osiguranja temeljenih na europskim iskustvima, Dalmacija bi s lakoćom mogla riješiti sve potrebe.

ZAKLJUČAK

Sve su ovo razlozi da Dalmatinska akcija radi prije svega na uzdizanju narušenog dalmatinskog samopoštovanja u želji za promjenama i, konačno, ostvarenju demokratskog regionalnog samoodređenja i prava na vlastiti razvoj.

Dalmatinska akcija smatra da bi organiziranje na regionalnom načelu bilo poticajnije, racionalnije, uspješnije i pravednije nego centralističko i birokratsko upravljanje Republikom Hrvatskom pa će se zalagati, svim demokratskim političkim sredstvima, za

regionalnu samostalnost uz primjereni stupanj slobode općina i gradova.

Zadovoljavanjem većeg broja građanskih potreba na regionalnoj i lokalnoj razini oslobodila bi se i potaknula država za rješavanje globalnih državnih problema te Hrvatska učinila stabilnijom. U tom smislu Dalmatinska akcija prihvaća moto suvremenih europskih društvenih pokreta koji teže globalnom razmišljanju i lokalnom djelovanju.

Članstvo Dalmatinske akcije uvjereno je da nepoštovanje prava na regionalno organiziranje može imati nesagledivo teške posljedice za privredni i kulturni razvoj Dalmacije, očuvanje demokracije u Hrvatskoj te njezino integriranje u Europu.

Ova Programska deklaracija Dalmatinske akcije usvojena je na Prvoj Skupštini DA, u Splitu, 16. prosinca 2021. godine.Ovdje upišite svoj tekst.